Svi smo barem jednom isprobali videoigre i zapitali se kako igre utječu na naš mozak – potiču li one razvoj ili nas, naprotiv, usporavaju? Odgovor je zanimljiv: igre imaju i pozitivan i negativan utjecaj, ovisno o vrsti, trajanju i načinu igranja.
Znanost je danas jasna – umjerena i pametno odabrana igra može poboljšati koncentraciju, koordinaciju i sposobnost donošenja odluka. No, pretjerano igranje može poremetiti obrasce spavanja, pažnju i socijalne navike.
Kako igre utječu na naš mozak?
U nastavku donosimo 9 znanstvenih činjenica koje objašnjavaju kako igre utječu na naš mozak.
Evo što je najvažnije:
- Igre aktiviraju iste regije mozga kao i stvarne nagrade.
- Mogu poboljšati prostornu orijentaciju i refleks.
- Dugotrajno igranje mijenja strukturu sive tvari.
- Određene igre razvijaju empatiju i emocionalnu inteligenciju.
1. Igre potiču oslobađanje dopamina
Kada postignemo cilj u igri – pobijedimo, prijeđemo razinu ili otključamo nagradu – mozak oslobađa dopamin, hormon sreće i motivacije. To nas potiče da igramo dalje, tražeći isti osjećaj zadovoljstva. Zato igre lako postaju navika, ali i moćan alat za motivaciju i učenje.
Primjer iz znanosti:
- Istraživanja Sveučilišta u Hamburgu pokazala su da igrači imaju veće aktiviranje centara nagrade nego neigrači.
- Slično aktiviranje događa se i pri učenju, što znači da igre mogu ubrzati proces pamćenja.
2. Poboljšavaju prostornu orijentaciju
Akcijske igre, poput onih u kojima se krećemo kroz 3D svjetove, jačaju hipokampus – dio mozga zadužen za orijentaciju i pamćenje prostora.
Znanstvenici su dokazali da redoviti igrači imaju bolje sposobnosti snalaženja u prostoru od onih koji ne igraju.
Tablica: Učinci igara na orijentaciju
| Vrsta igre | Glavna korist | Aktivni dio mozga |
| Akcijske igre | Brža reakcija i orijentacija | Hipokampus |
| Puzzle igre | Analitičko razmišljanje | Predfrontalni korteks |
| Simulacije | Prostorna percepcija | Parijetalni režanj |
3. Potiču razvoj sive tvari
Redovito igranje može povećati volumen sive tvari – dijela mozga koji upravlja mišićima, pamćenjem i percepcijom.
Istraživanja na Sveučilištu u Münchenu otkrila su da umjereno igranje povećava sivu tvar u predfrontalnom korteksu, što utječe na bolju koncentraciju i planiranje.
4. Igre poboljšavaju koordinaciju ruka-oko
U brzim igrama često moramo reagirati u djeliću sekunde, što trenira našu koordinaciju pokreta i percepcije.
Profesionalni gameri imaju brže reflekse i preciznije pokrete, što se koristi i u drugim područjima – od kirurgije do sporta.
5. Mogu smanjiti razinu stresa
Iako se čini suprotno, istraživanja pokazuju da igre – posebno one opuštajuće i kreativne – smanjuju razinu kortizola, hormona stresa.
Čak i nekoliko minuta dnevnog igranja može pomoći mozgu da se „resetira“ i smiri.
Primjeri igara koje opuštaju:
- Stardew Valley
- The Sims
- Animal Crossing
6. Potiču timski rad i empatiju
Multiplayer igre potiču komunikaciju, suradnju i razumijevanje drugih. U njima učimo pregovarati, dijeliti resurse i čitati emocije suigrača.
Znanstvena istraživanja potvrđuju da igrači suradničkih igara pokazuju više empatije i emocionalne inteligencije u stvarnim situacijama.
7. Mogu poboljšati sposobnost donošenja odluka
U brzim igrama moramo reagirati pod pritiskom, analizirati situaciju i donositi odluke u sekundi.
To trenira predfrontalni korteks, dio mozga odgovoran za logiku i planiranje. Ljudi koji redovito igraju često brže i sigurnije reagiraju u stvarnim životnim izazovima.
8. Pomažu u rehabilitaciji i terapiji
Igre su sve češće alat u neurorehabilitaciji, posebno nakon moždanog udara.
One potiču neuroplastičnost – sposobnost mozga da stvara nove veze i oporavlja funkcije.
Uz VR tehnologiju, koriste se za terapiju pamćenja, pažnje i motoričkih funkcija.
9. Prekomjerno igranje može poremetiti ravnotežu
Iako imaju mnoge koristi, pretjerane količine igranja mogu izazvati ovisnost, smanjiti kvalitetu sna i poremetiti pažnju.
Balans je ključan: igre su korisne kada su dio uravnoteženog životnog stila.
Zaključak
Kada razumijemo kako igre utječu na naš mozak, možemo ih koristiti kao alat za razvoj, a ne bijeg od stvarnosti. Od učenja do opuštanja, svaka igra ima svoj potencijal – važno je samo odabrati pravu i zadržati mjeru. A ako razmišljamo poslovno, ovo znanje otvara i novo područje – kako razviti brendiranu igru koja zabavlja, educira i istodobno jača percepciju brenda. Igre su više od zabave – one su prozor u našu budućnost i način na koji učimo o sebi.
